nedjelja, 24. siječnja 2016.

3. tjedan: Osnove oblika i boje

Ovaj tjedan ćemo pogledati kako dizajneri rade s oblikom i bojom. 
Naučit ćete o vizualnom kontrastu boje, ritma i uzorka u dizajnu. 
Kako označavati simbole, ikone, itd. 
Oblici su svukuda oko nas, da li bili aktivni ili pasivni, komunikativni ili pak neutralni oni formiraju nevidljivu pozadinu većini grafičkih dizajna. Čini se kao osnovno i vrlo jednostavno područje za istraživanje, no još uvijek se istražuje. Rad sa osnovnim oblicima i bojom je središte, odnosno logo dizajna.

Počet ćemo sa crno bijelim objektima koje sa kontrastom promijene svoje značenje, negativni i pozitivan prostor, gledati ćemo atribute boja, ponavljanje i ritam te uzorak gdje možete upotrijebiti vaše znanje vezano za oblik i boje. 

Grafički oblik


Obični oblici mogu pomoći dizajneru sa dodatkom kontrasta i vizualnog interesa.






Različiti oblici:


                                                                               
Mijenjanjem osnovnih oblika dobivamo moć.





Neke ideje i principe ćemo pogledati koje su bazirane od Johannes-a Itten-a, profesora u Bauhausu rane 1920 godine. On je razvio osnovni tečaj i temelj gledanja oblika, forme, kompozicije i boje kako nismo do sada vidjeli ni promatrali, dakle moderniji način gledanja na takve ideje. Osnovne stvari su umjetnost i industrijski dizajn. Te ideje iako su stare, osnove su i dalje. 



Oznake ne sadržavaju konotaciju već samo označavanje, dok ikone i simboli djeluju različito. Označavaju različite stvari. 

                                                                        Ikone:                                                                               






-slikovne
- predstavlja stvarne stvari
- lako su čitljive





    Simboli:


- nisu slikovne
- predstavljaju ideje/ proizvode
- naučeni, kodirani



Kako uzorak djeluje u vanjskom okruženju? Oblici tada imaju vezu sa okruženjem.






Kako god okrenemo boje i pozadine, dobivamo drugačiji dizajn, drugačiji osjećaj, perspektivu. 
Emocije više dobivamo sa bojama, mogu biti objektivne i subjektivne. 




Svi imamo boje koje više volimo i manje, tako i drugačije osjećaje na razne boje. Reakcije su različite kod svakog pojedinačno, ali djeluju na nas više nego što mislimo

Moramo razmišljati o bojama u različitim kontrastima u dizajnu, interakcija među bojama pogotovo.





Različite pozadine sa primarnim bojama postaju sekundarne. 








Boja kotača





Crvena boja je početak spektra boja skroz do kraja, spojena sa ljubičastom na samom kraju spektruma.



Možemo koristiti palete boja, manje ili jače izraženije kako bi dobili još više različitosti. Možemo se igrati s paletama koje sami stvorimo, a ne kopiramo od drugih, ako imamo vremena možemo napraviti sami svoju ploču te testirati boje, miješati ih te vidjeti kakve ćemo dobiti, usputno i učimo sami sebe o bojama i samom nastanku svake. 




Uzimanjem običnog oblika i igranjem s njime možemo vidjeti šta možemo napraviti sa bojama i oblicima




Imamo različite varijacije istog oblika izvana i iznutra. Negativni i pozitivan prostor. Preklapanje oblika , bilo kojeg elementa, možemo imati više oblika preklapanja što stvara nove logove i identitete grafike koje možemo upotrijebiti u praksi. 






Oblik je odnos krivih i ravnih površina u vanjskom izgledu, uobličenost vidljivih dijelova, reljef, konfiguracija, način na koji što percipiramo, uočavamo; obris predmeta, tijela ili osobe (Zemlja ima oblik kugle); vrsta čega, različit lik ili izgled čega, pojavnost.


Oblik objekta smještenog u nekom prostoru odnosi se na dio prostora koji taj objekt zauzima, a koji je određen njegovom vanjskom granicom—izdvojeno od ostalih aspekata toga objekta, poput boje, sadržaja ili tvari od koje je građen, ili njegova položaja i orijentacije u prostoru i veličine. Jednostavne dvodimenzionalne oblike moguće je opisati geometrijski kao točke, pravce, krivulje, ravnine itd. Oblici koji se pojavljuju u fizičkome svijetu obično su poprilično složeni; mogu biti proizvoljno zakrivljeni, kad su predmet diferencijalne geometrije, ili fraktalni, kao kod biljaka i obalnih crta.

Nema komentara:

Objavi komentar